Brečanin

Dvije opcije pred bosanskim političkim faktorom      Zašto baš sad i u ovoj mjeri probosanski politički faktor povlači riskantne poteze u smislu potpune konfrontacije sa HDZom? Ranije sam u tom smislu napisao jedan tekst, koji ću ovdje kopirat, koji u određenoj mjeri objašnjava poziciju probosanske opcije. Bošnjaci i svi oni koji osjećaju pripadnost zajedničkom identitetu sa njima, kako god mi zvali taj identitet, imaju dvije opcije pred sobom. Prva je da prihvate ultimatum HDZ i njihovog velikog brata Republike Hrvatske, i dugoročno potpišu da budu u jednom većem kavezu u Federaciji BiH, manjem na nivou Bosne i Hercegovine koji teži da se smanji još više, te da dugoročno demografski iscure ili budu politički, ekonomski, vojno ovisni o onima koji su 92- 95 proveli nekoliko Udruženih zločinačkih poduhvata. U prevodu Bošnjaci će biti balkanski Palestinci, za svaki pokušaj promjene takvog stanja dobiće malu packu i to će biti dovoljno da znaju gdje im je mjesto u konstalaciji balkansk

Bitka za Dom naroda odrediće poziciju Republike Srpske (treći dio) Ranije sam spomenuo da je srpski politički faktor u Bosni i Hercegovine, ali i u širem regionalnom kontekstu, živo zainteresovan da se Izborni zakon promijeni na način kako to odgovara Draganu Čoviću. U ovom tekst nastojaću objasniti zašto je spomenuta politička borba u Federaciji BiH od ogromnog značaja za srpsku poziciju. Ranije to i nije bilo toliko očito, međutim zadnji događaji na našoj političkoj sceni su natjerali sve faktore da igraju otvorenih karti.   Vidljivo je da su prijetnje pojednih hrvatskih igrača sa klupe (Karamatić), pa onda i iz prve postave (Krišto) dopunile prijetnje srpskih kadrova da je Bosna i Hercegovina samo na korak od nestanka ako HDZ izgubi vlast. U autorskom članku Slavko Mitrović (savjetnik Milorada Dodika) napisanom za portal "Nova srpska politička misao", kaže sljedeće: " Kakve poruke stalno šalje Bakir Izetbegović, prijeteći Hrvatima da će uvijek birati parazita Komšića

Pozicija HDZ, "legitimno predstavljanje" i promjena Izbornog zakona (drugi dio) Nekoliko je faktora koji su primorali HDZ da krene u promjenu Izbornog zakona, ne iz razloga što je HDZ politički jak već upravo suprotno, što se nalazi u situaciji da izgubi sve što je hrvatska politička opcija dobila/ostvarila Dejtonskim mirovnim sporazumom i ranije Vašingtonskim. Za početak vratimo se malo u prošlost. Prije promjena Ustava Federacije BiH od strane Visokih predstavnika, Hrvatima je garantovano 8/16 ministarskih pozicija u Vladi Federacije, trećina ministarstava na nivou Bosne i Hercegovine, sigurna vlast u Posavskom, Zapadno - hercegovačkom i Kantonu 10, polovična u Srednjobosanskom i Hercegovačkom  - neretvanskom kantonu. Sigurnost hrvatske pozicije bila je garantovana sistemom biranja Doma naroda kroz kantonalne skupštine, gdje je za izbacivanje najmoćnije hrvatske partije trebalo imati kontrolu polovine mandata hrvatskog kluba, što je s obzirom na snagu HDZ bilo nemoguće post

Nadolazeća politička kriza (prvi dio)        Politička situacija u Bosni i Hercegovini na prvi pogled nije se ni malo izmijenila u posljednih desetak godinu, svi politički faktori koji su bili značajni prije desetak godina i danas su tu, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Neko će reći nema Zlatka Lagumdžije i SDPa, ipak snaga SDP je bila samo trenutni bljesak i nezadovoljstvo probosanskog glasačkog tijela koje je u jednom trenutku uspjelo da se fokusira na jednu stranku. Takvi bljeskovi u Bosni i Hercegovini rijetko se dešavaju i bez konkretnih rezultata, a iste je skoro pa nemoguće postići u državi u kojoj etnička pripadnost jeste temelj političke moći, traju do prvog odlučivanja u parlamentu Bosne i Hercegovine gdje nacionalne stranke po običaju sabotiraju bilo kakvu šansu da glasači građanskih stranaka osjete neke očite promjene. U pravilu to se desi u prvoj godini mandata te razočarani glasači na narednim izborima apstiniraju, dijele glasove "temeljnim" stra

  Dan Republike Srpske, dnevna politika ili ozbiljno političko pitanje   Zadnjih dana slušamo medijsko sukobljavanje između bosanske/bošnjačke i srpske političke elite oko (ne)moralnosti slavljenja 9. janura kao dana osnivanja Republike Srpske. Dok se s jedne strane iznose tvrdnje da je formiranje Republike Srpske 9. januar 1992. godine bila odluka koja je dovela do genocida u Bosni i Hercegovini, s druge strane se tvrdi da srpski narod ne bi opstao na ovim prostorima da nije bilo Republike Srpske. Bez obzira što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine osporio 9. januar, borba oko istog se nastavila jer su se vlasti RS-a oglušile na presudu. Na prvi pogled, a na što nas navodi tok diskusije, pomislili bi da je suština sukobljavanja zaista moralne prirode. Međutim u Bosni i Hercegovini rijetko se politička borba vodi oko morala, čak i kad nam se to čini neupitno, suština je uvijek dublje prirode. Često se isticalo da je sama apelacija Ustavnom sudu bila samo dnevnopolitički potez Bakira